Kako u gradovima od desetak ili dvadeset miliona, riješiti probleme kanalizacije i đubra, postaje problem koji je ponekad nemoguće riješiti. Megapolisi se polako, ali sigurno pojavljuju na licu naše planete, poput asfaltno metalnih gradskih zona koja se rasprostire od Hong Konga do Šangaja ili od Osake do Tokija.
Neonski megalopolisi prave mnogo đubra i svakakog drugog otpada. Džinovski gradovi imaju tendenciju da se dalje šire. U naučnofanstastičnim romanima Filipa K Dika ili Vilijama Gibsona, u budućnosti neki megalopolisi zauzimaju prostranstva čitavih kontinenata. Gusto naseljena planeta budućnosti imaće ogroman problem sa sopstvenim otpadom.
U romanima Filipa K Dika poput “Ubika” autor uvodi pojam “penetine”, to jest svake vrste đubra koje se gomila u urbanim zonama velikih gradova. Penetina je neka vrsta metafizičke nečistoće, viška nepotrebnih stvari, koju stvaraju ljudi i njihova tehnologija. Dik predviđa da će se ljudi kad tad gušiti u penetini, kao što se neki nesrećnik uguši u živom blatu.
Problem sa odlaganjem otpada ili fekalnih materija, postaje sve složeniji. Neki stanovnici urbano neriješenih, gusto naseljenih delova velegrada, često poviču: kakva digitalizacija, dajte nam kanalizaciju. Oni su zapravo duboko u pravu, jer je kanalizacija suštinski značajna stavka bilo kog urbanog gradskog jezgra. Neshvatljivo je da u nekim favelama paradoksalno neko prokopava teren za optičke kablove, a da tamo nema niti kanalizacije, niti vode za piće.
Platon je davno zapisao da je svaki grad podijeljen na dva grada, grad bogatih i grad siromašnih. U filmu “Elizijum” planeta postaje veliki prljavi grad u kom žive siromašni, bogataši žive u džinovskoj orbitalnoj stanici koja kruži oko zemlje. Siromašnima je ostavljeno da se bave fekalijama, te raznim drugim vrstama otpada.
Opasan otpad, kakav je na primjer nuklearni, takođe se plasira siromašnim zemljama. Industrijski otpad od limenih konzervi do plastičnih boca, često završava u rekama, ili morima. No čak i fanstastično moćna voda nije u stanju da prečisti takav otpad. Na globalnom nivou vrlo uskoro đubre može postati problem broj jedan, kao što tvrde svi ozbiljniji ekološki pokreti.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.