Magazin

Srpski vizionari tehnosvijeta (9): Sibe Miličić, neshvaćeni pjesnik i slikar

Sibe Miličić počinje aktivno da se bavi slikarstvom. U proljeće 1919. je prvi pomoćnik sekretara Prve jugoslovenske izložbe u Parizu, a na njoj i sam izlaže crteže i slike.

Sibe Miličić
FOTO: WIKIPEDIA

U Beogradu objavljuje pjesme u časopisu “Ideje”, čiji je urednik bio Miloš Crnjanski. Crnjanski je obožavao ovog ljepuškastog plejboja, sa istančanim smislom za žene, modu i poeziju.

Miličić ga je 1921. godine ugostio u svom domu na Hvaru. S njima je bio i slikar Petar Dobrović. Postoji anegdota da su se njih trojica toliko napili krenuvši na ribarenje prema Visu, da je u čamcu došlo do sukoba pesnicama i noževima! Ipak niko nije stradao.

Iste godine imao je zajedničku izložbu slika u Beogradu sa Petrom Dobrovićem, Savom Šumanovićem i Živoradom Nastasijevićem.

Kao službenik Ministarstva inostranih poslova Kraljevine Jugoslavije postaje konzul u Londonu 1929. godine, a 1937. postaje konzul u Roterdamu. U Londonu je vjerovatno postao član ugledne masonke lože. Za vrijeme diplomatske službe u tom gradu organizuje izložbu slika Mileni Pavlović Barili i pomaže joj da sakupi novac da otputuje u Njujork. Milena mu se odužila tako što je naslikala njegov portret.

Ponovo se strašna sudbina poigrala sa Sibetom, kada je 14. maja 1940. na zgradu u Roterdamu, gdje je živio, pala bomba. Nacistička bombardovanja Roterdama bila su razarajuća i Sibe je jedva preživio. Bukvalno je gledao zgradu kako se prepolovila pred njim. Od šoka je duševno poremetio. Ovaj događaj opisao je Crnjanski u “Lamentu nad Beogradom” (Moj Sibe poludjeli, zinuo kao peš).

Nakon kapitulacije Jugoslavije, sa ozbiljnim psihičkim smetnjama, biva deportovan u Bad Šalen na Bodenskom jezeru. Odatle se nekako prebacuje do Beograda, pa potom bježi u rodno Brusje. Tokom 1942. godine sarađuje s partizanskim pokretom, učestvuje na Kongresu kulturnih radnika 1943. i zatim odlazi kao prevodilac za srpskohrvatski u partizansku bazu u Bari.

Prema zvaničnim dokumentima, Sibe Miličić je nestao 1944. u Bariju. U knjizi Josipa Lešića pominje se da se Sibe ukrcao na brod u Bariju, gdje mu nestaje svaki trag. Ili ga je neko ubio i bacio u more ili je prosto otplovio u beskonačnu anonimnost nekog drugog života. Nestao je na kraju rata kao njegov duhovni srodnik Anton de Sent Egziperi; prosto se nije vratio sa zadatka. Oni koji su ga vidjeli u Bariju kažu da je bio u uniformi jugoslovenske narodne vojske, sa činom kapetana, a drugi tvrde da je nosio uniformu britanskog oficira.

Nevjerovatnu verziju kraja Sibetovog života ima Sinan Gužević, koji u eseju “Sibe iz Brusja” tvrdi da je od Miličićevih rođaka saznao kako je Sibeta na brodu ubio izvjesni Guzina, fudbalski menadžer. Sibe je bio prevodilac i jedan od organizatora fudbalske utakmice između Hajduka iz Splita i ekipe britanske vojske, koja je održana u Bariju 23. septembra 1944. godine. Guzina je, tvrde Miličićevi rođaci, više puta prijetio Sibetu kako će ga ubiti i da je to učinio i prije nego što je odigrana fudbalska utakmica. Međutim, najnovija arhivska istraživanja, koja su izložena u Univerzitetskoj biblioteci, na osnovu Arhiva Jova Vujoševića, koji se nalazi u Arhivu Crne Gore, otkriven je podatak Jugoslovenske popisne komisije da je pjesnik preminuo 20. avgusta 1944. u Bariju.

U svakom slučaju, kosmičke ideje i poezija Sibeta Miličića bile su bar jedan vijek ispred svog vremena. Sklad univerzuma, sinhronicitet zbivanja, holistički pristup, princip pozitivnog mišljenja, sve je to bio dio poetike Sibeta Miličića. “Ako ima života poslije smrti, onda je to ova radost”, pisao je u mističnom zanosu. Nije se ženio, ali je imao mnogo žena. Njegove pjesme, priče, posebno roman “Veličanstveni beli Brik sveti Juraj” govore da je njegov ljubavni život bio protkan neobičnim dešavanjima.

Život ovog kosmičkog avanturiste je zanimljiv poput holivudskog filma, koji će možda nekada i biti snimljen.

(Nastaviće se)

Raniji tekstovi:

Srpski vizionari tehnosvijeta (1): Spiritisti i vidovnjaci

Srpski vizionari tehnosvijeta (2): Masonska tvorevina kralja Aleksandra

Srpski vizionari tehnosvijeta (3): Dragutin J. Ilić, distopijski vizionar

Srpski vizionari tehnosvijeta (4): Poslije milion godina

Srpski vizionari tehnosvijeta (5): Ilićev modernizam

Srpski vizionari tehnosvijeta (6): Sukob ljudi i duholjudi

Srpski vizionari tehnosvijeta (7): Sibe Miličić, kosmista

Srpski vizionari tehnosvijeta (8): Sibe Miličić, avanturista

Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu
Prihvati notifikacije