Magazin

Srpski vizionari tehnosvijeta (13): Drama avangarde barbarogenije

Paradoksalno je da zenitizam kao pokret nema zabilježenu nijednu dramu u svojoj zreloj fazi.

Ljubomir Micić
FOTO: WIKIPEDIA
Ljubomir Micić (1935.)

Postoje fragmenti i opisi raznoraznih predstava koje su zenitisti prikazivali javnosti, postoje zenitistički pozorišni manifesti koji svjedoče o ranije navedenim uticajima Pozorišta “Juriša”, “Bauhausa” ili Ararijevog “Aeroteatra”, ali ne postoji nijedna drama zenitističkog pokreta.

Uslovno rečeno, Micićev “Istočni greh” bi zapravo moglo biti jedino dramsko djelo zenitizma, naravno – nastalo prije nego što se pokret oficijelno pojavio. Manjak autentičnih zenitističkih tekstova zbog toga i povlači negativni vrijednosni sud kod kritičara poput B. Donata ili V. Golubović (uporedi B. Donat, Razgolićenje književne zbilje, Naprijed, Zg. 1989, str. 306).

Stav ovih kritičara je da su zenitisti bili samo vješti književni mešetari koji u suštini nisu napisali nijedno vrijedno književno djelo. Ali, pošto se srećom književni pokreti, naročito avangardni, mogu mjeriti istim aršinom kao i djela klasične literarne baštine, na nama je da aksiološke stavove ostavimo za buduće istraživače, koji će tek formirati nova vrijednosna mjerila za nove forme.

U svakom slučaju, Micićevo rano djelo “Istočni greh”, napisano u periodu njegove fascinacije ekspresionizmom, možemo smatrati autentičnim i originalnim, te slijediti liniju koju je odredio Radovan Vučković u studiji “Moderna drama” sljedećim riječima:

“Ritmom, koloristikom, stilskim paradama, retorikom, pa i temom, Micić je s ‘Istočnim grehom’ napisao najdosljednije ekspresionističko dramsko djelo u našoj književnosti.” (R. Vučković, Moderna drama, str. 576)

Sa stanovišta utopijske imaginacije “Istočni greh” u sebi sadrži sve odlike kasnijih zenitističkih proklamacija kontroverznog Micića. Ljubomir Micić je na duhovnoj mapi Evrope svog vremena zauzimao posebno mjesto kao originalna autorska pojava, čemu u prilog govore njegova mnogobrojna poznanstva s istaknutim evropskim umjetnicima, od Kandinskog do Lisickog.

Micićevo poznanstvo s Kandinskim moglo bi nas nagnati da pretpostavimo da je određeni broj utopijskih ideja kod proklamatora zenitizma bio nekom duhovnom transmisijom preuzet od Dimitrija Mitrinovića ili madam Blavatske, čiji su uticaji na Kandinskog bili nesporni. Mitrinovićeva sinkretička filozofija, utopijski konkretizovana u časopisu “The New Age”, i teozofska mistika gospođe Blavatske, koja kulminira utopijom “Teleme”, bili su slični pokušaji da se putem duhovne alhemije utiče na budućnost čovječanstva.

Utopijska ideja Vladimira Solovjeva o svečovjeku je istim žarom okupirala i Mitrinovića i Nikolaja Velimirovića, kao i ideja o natčovjeku Fridriha Ničea. Te ideje imale su dugu tradiciju kroz istoriju različitih ezoterijskih grupa. Micićev “Barbarogenije” nastavak je pomenute tradicije, primjereno modifikovan u čovjeka s Balkana, primitivnog rušitelja i genijalnog stvoritelja.

Ideju barbarogenija Micić obrazlaže u programskom tekstu “Šta hoće ti divljaci zenitisti?” na sljedeći način:

“1. Superiorni stav prema dosadašnjoj štićenici madam Evropi.

 2. Posvemašnje negiranje i odbacivanje vanjske matematsko-fizičke civilizacije.

 3. Novovremenska afirmacija istočnometakozmičke ideje mističnog tipa novočovjeka.

 4. Vaskrs jugoslovenskog pratipa čovjeka heroja u unutrašnjoj duhovnoj inkarnaciji barbarogenija.” (Čitanje tradicije, Tematski broj “Polja”, br. 342-343, N. Sad 1987. str. 371)

(Nastaviće se)

Raniji tekstovi:

Srpski vizionari tehnosvijeta (1): Spiritisti i vidovnjaci

Srpski vizionari tehnosvijeta (2): Masonska tvorevina kralja Aleksandra

Srpski vizionari tehnosvijeta (3): Dragutin J. Ilić, distopijski vizionar

Srpski vizionari tehnosvijeta (4): Poslije milion godina

Srpski vizionari tehnosvijeta (5): Ilićev modernizam

Srpski vizionari tehnosvijeta (6): Sukob ljudi i duholjudi

Srpski vizionari tehnosvijeta (7): Sibe Miličić, kosmista

Srpski vizionari tehnosvijeta (8): Sibe Miličić, avanturista

Srpski vizionari tehnosvijeta (9): Sibe Miličić, neshvaćeni pjesnik i slikar

Srpski vizionari tehnosvijeta (10): Miloš Crnjanski, literarni džin

Srpski vizionari tehnosvijeta (11): Rastko Petrović, nedorečeni genije

Srpski vizionari tehnosvijeta (12): Ljubomir Micić, zenitista

Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu
Prihvati notifikacije